Uznemiravanje na društvenim mrežama stvarna je prijetnja. Evo kako se zaštititi.

Gotovo je apsolutna istina da pristup plaštu anonimnosti i velikom mikrofonu izvlači ono najgore iz nekih osoba. Danas to posebice vrijedi za društvene mreže. Uznemiravanje na mreži i poruke pune mržnje sve su veći trend i sve veći sigurnosni problem za svakoga tko danas upotrebljava društvene mreže. Zapravo, 40 % korisnika interneta kaže da su osobno doživjeli uznemiravanje na mreži.

Uznemiravanje na mreži na vlastitoj su koži osjetile i slavne osobe i javne ličnosti pa su se zato neke od njih trajno odjavile s društvenih platformi. I dok se mnoge od platformi javno protive uznemiravanju, postoji još mnogo toga što pojedinci mogu učiniti kako bi ostali zaštićeni. Zapravo, postoji mnogo toga što možete učiniti da biste spriječili uznemiravanje na mreži i suprotstavili mu se.

Evo odakle početi:

Zaštitite račune.

Sigurnost računa trebala bi biti visoko na listi prioriteta vama, vašim najbližima i bilo kome drugome – osobito za vrijeme uznemiravanja. Svaki račun koji imate treba biti zaštićen složenom lozinkom – duljine najmanje osam znakova, s brojevima, velikim i malim slovima i znakovima – i provjerom autentičnosti s pomoću dva faktora.

Provjera autentičnosti s pomoću dva faktora osobito je važna kad je u pitanju sigurnost računa. Razlog je jednostavan: mnogi su napadači informatički vrlo pismeni i uživaju u preuzimanju računa žrtve da bi pisali uvredljive komentare u njihovo ime i tako naštetili njihovom ugledu.

Provjera autentičnosti s pomoću dva faktora to sprječava jer zahtijeva od korisnika da a) zna lozinku i korisničko ime za račun i b) dokaže da je onaj za koga se predstavlja tako da upotrijebi nešto što ima samo pravi korisnik. U većini slučajeva to znači da će usluga poslati poruku pravom korisniku na pametni telefon koji će korisnik upotrijebiti kako bi potvrdio identitet.

Da, možda se čini da je provjera autentičnosti s pomoću dva faktora iritantna i oduzima previše vremena, ali mnogo je manje iritantna i oduzima mnogo manje vremena nego vraćanje ugleda nakon neugodnosti.

Nadzirite tko vas može pratiti i blokirajte zlostavljače.

Facebook i Twitter sadrže snažne mogućnosti za privatnost s pomoću kojih možete ograničiti tko vidi vaš račun, objave i podatke.

Kod Twittera dobra je ideja zaključati račun. To vam omogućuje da odlučite tko vas može pratiti i vidjeti vaše objave. Napadače možete i blokirati na Twitteru tako da kliknete na ikonu „zupčanika” na profilu napadača i odaberete „blokiraj”. Twitter ovdje nudi dodatne savjete o privatnosti.

Facebook nudi slične mogućnosti za privatnost. Možete ograničiti tko što vidi, blokirati napadače i prijaviti nezakonito (a uznemiravanje jest nezakonito) ponašanje. Ovdje možete pročitati ponude za privatnost tvrtke Facebook i naučiti kako možete ostati zaštićeni od uznemiravanja na web-mjestu.

Ograničite što dijelite na mreži.

Ograničite količinu podataka o sebi koju dijelite na web-mjestima društvenih mreža. Adrese, telefonske brojeve i lokacije ne bi trebalo dijeliti u objavama i uključivati u životopise. Napadači mogu upotrijebiti ovu vrstu podataka za lažne prijetnje i ponekad za lažne dojave kako bi izazvali policijsku intervenciju – ova se tehnika zove „SWATTING” i prilično je opasna. Ovdje možete potražiti više informacija o toj prijetnji, a iskustvo novinara koji je i sam bio žrtva tehnike „SWATTING” potražite ovdje.

Nemojte kliknuti na poveznice, otvarati poruke ili komunicirati s napadačima.

Ako ste meta napadača, možda ćete doći u napast da odgovorite. Nemojte. Ne ulazite ni u kakvu komunikaciju s napadačima. Ne samo da im to daje moć, nego im daje i priliku za računalni napad time što će vas navesti da kliknete na poveznicu ili otvorite datoteku. To se zove „napad putem phishinga” i vrlo je uobičajen (često i vrlo učinkovit).

Umjesto toga, recite prijateljima i obitelji da ste žrtva uznemiravanja i da neko vrijeme nećete odgovarati na poruke na mreži. Pobrinite se da imate sveobuhvatno rješenje za sigurnost na uređajima i uvijek budite sumnjičavi prema neželjenim ili neovlaštenim kontaktima – osobito onima koji dolaze s računa koji izgledaju kao da pripadaju vašim članovima obitelji ili drugim osobama kojima vjerujete.

Prijavite uznemiravanje vlasnicima web-mjesta. Danas većina velikih društvenih mreža ima alate s pomoću kojih lako možete prijaviti uznemiravanje ili druge slične oblike nasilja. Upotrebljavajte ih (za Twitter se nalaze ovdje. Metode tvrtke Facebook detaljno su opisane ovdje). No neka su web-mjesta jednostavno premala da bi razvila složene alate za prijavu. U tom slučaju obratite se moderatoru ili pošaljite poruku e-pošti usluge s pomoću podataka za kontakt koji se obično nalaze na dnu web-stranice.

Prijavite uznemiravanje nadležnim institucijama. U većini je slučajeva uznemiravanje protuzakonito. Neprestani napadi putem društvenih mreža definitivno su protuzakoniti. U pravnom smislu postoje mogućnosti za žrtve. Ako osjećate da je uznemiravanje prešlo granicu zbog koje se bojite za vlastitu sigurnost, vrijeme je da se obratite nadležnim institucijama.

U mnogim slučajevima to znači podnošenje prijave službi Internet Crime Complaint Center (IC3) ili lokalnoj policijskoj postaji. Služba IC3 surađuje s drugim pravnim službama kako bi otkrila i kaznila kazneno ponašanje na mreži. Lokalne policijske službe obično imaju vlastita web-mjesta putem kojih također možete podnositi prijave. Imajte nešto na umu: neovisno o tome na koji način podnesete prijavu, morate imati dokaze uznemiravanja. Napravite snimke zaslona za sve i priložite ih uz prijavu.

Ne morate trpjeti uznemiravanje ili ga smatrati normalnim u bilo kojem trenutku vašeg života na mreži. Možete se boriti protiv toga i pomoći da se stane na kraj uznemiravanju na mreži počevši od gore navedenih koraka, ali i pridružiti se inicijativi Hack Harassment initiative.

Naravno, budite u tijeku s najnovijim sigurnosnim prijetnjama za korisnike i mobilnu sigurnost tako da pratite mene i profil tvrtke @IntelSec_Home na Twitteru i označite nas sa Sviđa mi se na Facebooku.

{"metadata":{"id":"bbcbb880-690a-4c8a-8b00-26eeff6ae3ad","version":"1.0","ep":"ta","lang":"hr-hr","original-url":"https://blogs.mcafee.com/consumer/social-media-harassment-threat/","author":"Gary Davis","author-page":"https://blogs.mcafee.com/author/gary-davis/","category":"Consumer Threat Notices","draft":"true","authordetail":"Gary Davis is Chief Consumer Security Evangelist. Through a consumer lens, he works closely with internal teams to drive strategic alignment of products with the needs of the security space. Gary also oversees Intel Security online safety education to educate businesses and consumers by distilling complex security topics into easily understandable and actionable advice. During his 5+ years at Intel Security, he has held leadership roles in the consumer and enterprise divisions where he has helped shape various product portfolios and strategic direction along with advocating for cybersecurity education. Gary has appeared on multiple business, security and consumer lifestyle broadcast outlets, including CBS News, CNBC, FOX News, Bloomberg, WSJ MoneyBeat and several Bay Area television stations; and quoted in the New York Times, the Wall Street Journal, USA Today, Money Magazine, CNN, Forbes, TIME Magazine, LA Times, Huffington Post, MSNBC, PC Magazine, CNET, CSO Magazine, and PC World. He is a sought-after speaker discussing the state of and trends in digital security. Prior to joining McAfee, he held senior management positions for more than 15 years in technology companies. Gary served on the board of directors of the National Cyber Security Alliance (NCSA).","feedimageurl":"https://securingtomorrow.mcafee.com/wp-content/uploads/social-media-harassment-threat.jpg"}}

The post Uznemiravanje na društvenim mrežama stvarna je prijetnja. Evo kako se zaštititi. appeared first on McAfee Blogs.

Read more: Uznemiravanje na društvenim mrežama stvarna je prijetnja. Evo kako se zaštititi.